Na Misa

Categoria
: Kurso riba Evangelio di San Marko
Titulo
: 08.Les 7

Descripshon

LÈS No. 7

Marko 15:39

Un señal nobo:
“En bèrdat e hòmber aki ta Yu di Dios”.

Marko a kuminsá su evangelio bisando: “Kuminsamentu di e bon notisia di Hesus, Mesias, Yu di Dios”(1:1). Na final, na ora di morto di Hesus, nos ta skucha e profeshon di fe di e pagano, e komandante di sòldá romano: “Berdaderamente, e hòmber aki ta Yu di Dios” (15:39). Na kuminsamentu i na final, Hesus ta wòrdu yama Yu di Dios. Entre komienso i fin, Hesus ta haña otro nòmbernan. Mas di binti. Nan ta yuda nos komprendé e signifikashon di e ekspreshon Yu di Dios for di boka di e sòldá.

Ata aki un lista di tur e nòmber i títulonan pa Hesus, ku ta aparesé den evangelio di San Marko.
•    Yu di Dios (1:1).
•    Señor (1:3; 5:18; 11:3).
•    Yu Stimá (1:11; 9:7).
•    Santu di Dios (1:24).
•    Nazareno (1:24; 10:47; 14:67; 16:6).
•    Yu di hende (2:10,28; 8:31,38; 9:9,12,31; 10:33,45; 13:26; 14:21,41,62).
•    Brùidehòm (2:19).
•    Yu di Dios (3:11).
•    Yu di Dios Altísimo (5:7).
•    Karpinté (6:3).
•    Yu di Maria (6:3).
•    Profeta (6:4,15; 8:28).
•    Maestro (ku frekuensia).
•    Bon Maestro (10:17).
•    Yu di David (10:47-48; 12:35-37).
•    Bendishoná esun ku ta bini den nòmber di Señor (11:9).
•    Rabi (11:21).
•    Yu (13:32).
•    Wardador (14:27).
•    Yu di Esun bendishoná (14:61).
•    Rei di hudiunan (14:27).
•    Rei di Israel (15:2,9,18,26).
•    Yu di Dios (15:39).

Kada nòmber, titulo o atributo ta un manera di ekspresá kiko Hesus tabata nifiká pa e personanan. Awe nos ta hasi meskos. Tantu riba T-shirt òf riba outo bo ta haña yen nòmber o titulo pa Hesus.

Niun skema ni titulo no ta sufisiente pa Hesus.
Un nòmber, pa bunita ku e por ta, nunka por yega na revelá e misterio di un persona, muchu ménos e persona di Hesus. Ademas, algun di e nòmbernan ku nan a duna Hesus, hasta esnan mas importante i tradishonal, ta ser kuestioná i poné na duda den e propio evangelio di San Marko. Segun nos ta avansá den e lektura di evangelio, nos mester revisá nos ideanan i puntra kada be di nobo: “ Ken Hesus ta pa mi, pa nos?”

1)    Algun a spera ku Mesias lo ta e “Santu di Dios” (1:24) o sea saserdote o gran saserdote. Satanas ta referí na e speransa aki (1:24). Hesus ta mand’é sera boka. I abo lo puntra: Pero.... Hesus ta o no ta e Santu di Dios?” Evangelio di San Marko no ta duna e kontesta. E ta sembra duda.

2)    Hopi tabata spera ku Mesias lo ta Yu di David. Asina, e siegu Bartimeo a yam’é ora e tabata sali for di Jericho (10:47,48; 11:10). Pero Hesus mes a kuestioná e titulo aki: “Ta kon e dòktornan di lei por bisa ku Mesias ta desendiente di David? David mes ta yam’é Señor, ta kon e Mesias por ta su yu?” (12:35-37). Atrobe lo bo puntra: Hesus ta òf no ta Yu di David. Evangelio no ta duna e kontesta. Mesun duda ketu bai.

3)    Hopi hende a kere Mesias lo ta Rei di Hudiunan. Hesus ta anunsiá yegada di e reino (1:15), pero nunka El a usa e titulo rei. I ora e tabata papia di e reinan i gobernantenan semper E tabata bisa e apòstelnan: “No mester ta asina ku boso” (10:43). Ora Pilato a puntr’é si E ta rei, Hesus no ta afirmá ni nenga, pero E ta bisa: “Asina bo di” (15:2). E titulo “Rei” ta rason di su kondena (15:26). Awó, Hesus ta òf no ta Rei? Nos no por saka esaki for di evangelio. Duda ta keda.

4)    Meskos ta e kaso ku e titulo Mesias. Marko mes ta usa e titulo aki (1:1), tambe Pedro (8:29) i Gran saserdote (14:61; 15:32). Pedro ta bisa ku Hesus ta Mesias. Pero ora Hesus ta splika e konsekuensianan, Pedro no ke tende nada mas (8:31-33). Hesus ta e Mesias, pero no manera Pedro ni e gran saserdotenan ta imaginá. Kada un ta bisé ku un sentido diferente. Kua ta esun outéntiko? Atrobe bo no ta haña e kontesta den evangelio di San Marko. E duda ta sigui krese.

5)    Esnan poseé pa mal spiritunan ta yama Hesus Yu di Dios (3:11) i Yu di Dios Altísimo (5:7). Pero Hesus ta manda e mal spiritu sera boka i sali for di nan. Dilanti di tribunal, e enemigunan ta akus’é i puntr’é: “Abo ta Mesias, e Yu Bendishoná”? El a kontesta: “ Si mi ta, i lo boso mira Yu di Hende sintá na man drechi di Dios Poderoso i biniendo riba e nubianan na shelu” (14:62). E no ta bisa ku E ta Yu di Dios, pero si ku E ta Yu di Hende. Ta meskos? Wèl, Hesus no ta Yu di Dios manera e spiritunan malu (13:11; 5:7) ni e enemigunan (14:61) ta imaginá. Anto, kon Hesus ta Yu di Dios anto? Esaki ta e pregunta.

Ken Hesus ta? Santu di Dios? Yu di David? Rei di Hudiunan? Mesias? Yu di Hende? Yu di Dios? Mas nos ta yega na fin di evangelio di San Marko, mas i mas tur e medidanan, kriterionan apoyo i siguridat ta bira ménos. Nos ta realisá ku Hesus no ta pas den ningun di e nòmbernan, den ningun skema, den ningun titulo. E ta mas grandi ku tur. Pero na final di e páginanan di e evangelio aki, no opstante tur duda, dos nòmber ta sobresalí: Yu di Hende i Yu di Dios. Kiko nan ke men? Kiko nan ta bisa di Hesus?
Yu di Hende: e nòmber ku mas Hesus ta gusta.
Yu di Hende ta e úniko nòmber o título ku Hesus ta usa pa su mes konstantemente i ku otronan nunka a usa p’É. Den evangelio di San Marko Hesus ta usa e nòmber aki; kasi semper pa referí na Su pashon, morto i resurekshon: “Yu di hende mester sufri hopi” (8:31; 9:12,31; 10:33; 14:21,41). Tres bes E ta us’é pa mustra e gloria ku lo E tin komo Mesias huntu ku Dios: “Lo boso wak e Yu di hende ...... ku lo bini riba e nubianan na shelu” (14:62; 8:31;13:26). Dos otro bia e mes un nòmber aki ta indiká poder: “Yu di hende lo tin outoridat pa pordoná piká riba mundu” (2:10). “Yu di hende tin outoridat riba sabat tambe” (2:28). Pues den evangelio di Marko tres elementu ta suponé e nòmber: sufrimentu, gloria i poder. Un bia e ta indiká Hesus komo Sirbidó (10:45).

E titulo “Yu di hende” ta bini di Tèstamènt Bieu. Den buki di Ezekiel, e ta mustra e kondishon humano di e profeta (Ez3:1,4,10,17; 4:1 etc.). den buki di Daniel e ta paresé den un di e vishonnan apokaliptiko (Dn 7:1-28), kaminda Daniel ta deskribí e imperionan di Babilonia, Media, Persia i Gresia. Den e vishon di e profeta, e kuater imperionan tin aparensha di animalnan monstruoso: leon ku ala di águila, oso ku tres repchi meimei di su djentenan, panter ku kuater kabes i un otro bestia hororoso i spantoso (Dn 7:3-8). Nan ta imperionan bestial, brutal, inhumano, ku ta pèrsigui i mata (Dn 7:21,25).  Despues di e reinonan inhumano aki, lo bini e reino di Dios ku lo no tin un aparensha di animal pero di un Yu di hende. O sea, un reino ku aparensha di hende, un reino humano ku ta promové bida. Esaki ta e teksto: “ Mi a keda weta e vishon i diripiente mi a mira kon den e nubianan un ser a paresé ku aparensia di hende. El a bai den direkshon di e Ansiano i nan a hib’é serka dje. El a haña outoridat, honor i poder real, hende di tur pais, di tur nashon i di tur idioma tabata sirbié, Su poder ta dura pa semper, e no tin fin. Su reino ta un ku nunka lo no ta destruí” (Dn 7:13-14).

Den e vishon di Daniel aki, e figura di Yu di hende ta representá no un individuo sino henter e pueblo. Daniel mes ta splika: “Nan lo duna e pueblo santu di Dios altísimo; reinado, outoridat i grandesa riba tur e reinonan di mundu” (Dn 7:27; 7:18). Den vishon di Daniel, e pueblo aki di santunan di altísimo, ta den e gloria di Dios i ta risibí poder di dj’É. Pero promé ku yega na gloria, nan mester a duna prueba i pasa insulto (Dn 7:21-25). Ta trata di e pueblo di Dios pèrsigui den époka di Makabeo. Ata e tres elementonan: sufrimentu, gloria i poder.

Resumiendo: mishon di Yu di hende ta mishon di henter pueblo di Dios. Reino di Dios mester ta un reino humano. Reino ku no ta pèrsigui bida pero ku ta promové bida. Presentando su mes na e disipelnan komo Yu di hende, Hesus ta asumí mishon di pueblo di Dios, di fielnan di Altísimo. Komo si fuera e ta bisa nan: “Ban ku mi. E mishon aki no ta di mi so pero di boso tur. Ban huntu ban realisá e mishon ku Dios a duna nos, i realisá e reino humano ku El a soña”. Ora El a wòrdu kondená pa e tribunal religioso, Hesus a asumí e titulo aki i a wòrdu deklará akusado na morto pa outoridatnan (14:61-64).

Hesus e Yu di Dios. Kódigo nobo pa komprondé ken Hesus ta.
E nòmber ku evangelio di San Marko ta kuminsá i finalisá kuné ta Yu di Dios. Ora bo tende e titulo aki den e promé evangelio (1:1), mesora lo bo wak ariba, wak shelu kaminda Dios ta. Pero den e lektura, durante e kaminata largu for di e lago bunita di Galilea te na e tristesa di e kalvario na Herusalèm, poko poko nos ta baha nos kabes pa wak suela. I awor, na final, tur lokual nos a pensa di e titulo Yu di Dios a keda na nada. Na ora di morto nos ideanan tambe a muri meskos ku e títulonan i e kriterionan ku kua nos a purba komprendé Hesus.

Na Kalvario, na ora di morto di Hesus, nos tin aki un ser humano torturá, marginá pa sosiedat, kondená pa tribunal sivil, militar i religioso komo un ser rebelde ku a dualu for di su fe.  Na pia di krus, outoridatnan religioso ta konfirmá pa último bes, ku aki ta trata realmente di un rebelde frakasá i nan ta hasi chèrchi di dje públikamente (15:31-32). Kologá na krus, sin nada, Hesus ta grita: “Eloi, Eloi” loke ta nifiká: “Mi Dios, Mi Dios”. E sòldá ta pensa: “E ta yama Elias” (15:35). (E sòldánan tabata ekstranhero. Nan no tabata komprendé e lenga di Hudiunan. E hòmber a pensa ku Eloi lo tabata  Elias). So na krus i sin por komuniká, privá di kualke tipo di komunikashon humano, Hesus ta sinti su mes bandoná, hasta pa su propio tata: “Mi Dios MI Dios, dikon bo a bandonámi” (15:34)? El a dal un gritu duru i muri.
Na e momentunan aki un rekonosementu ta bolbe nase, un pagano ta revelá:  “Enbèrdat, e hòmber aki ta yu di Dios” (15:39). Si bo ke topa e berdadero Yu di Dios, no busk’é aya riba ni den e shelu leu, busk’é banda di bo, den e ser humano marginá, torturá, desfigurá, mahos. Busk’é den esun ku ta entregá su bida pa su rumannan. Einan kaminda dibinidat ta skondí, einan bo por hañ’é. Ei bo ta haña e imáhen desfigurá di Dios, e Yu di Dios, e yunan di Dios. “No tin amor mas grandi ku entregá bo bida pa bo ruman”.

Asin’aki e Mesias Sirbidó ta muri. Esaki ta e preis ku Hesus ta paga pa su fidelidat, El a opta pa sigui semper e kaminda di sirbishi pa reskatá su rumannan.  E mes a bisa: “Yu di hende no a bin pa wòrdu sirbí pero pa sirbi i duna Su bida pa liberashon di hopi hende” (10:45). Aki nos ta yega e meta di e kaminda di Hesus. Nos ta riba kaminda ku Hesus!

Hesus ta muri manera un pober. Gritando, pasobra E sa ku Dios ta skucha gritu di pobernan (Ex 2:24; 3:7; 22:22,26; etc). P’esei “El a wòrdu skuchá” (Heb 5:7) i Dios a als’É (Fl 2:9). Su resurekshon ta kontesta di Tata pa e lealtat di Hesus.  Pa medio di e resurekshon di Hesus, Tata ta anunsiá mundu henter e bon notisia aki: “ Esun ku ta biba sirbiendo manera Hesus lo sali viktorioso i lo biba pa semper, maske e muri òf nan mat’é. Esaki ta e Bon Notisia di e reino ku a nase for di e krus. Aki nos ta yega e punto unda e kaminda ku Hesus ta bolbe kuminsá! Laga nos kana ku Hesus!

E promé kristiannan ta haña komprendementu di e gran misterio di fe i bida aki den Tèstamènt Bieu, speshalmente den skrituranan di Isaias, kaminda e ta deskribí e mishon di e pueblo sirbidó ku ta sufri ora nan a wòrdu detené:

o    Manera un planchi su sirbidó a krese bai laira, manera un rais ku ta spreit den tera seku; sin forma ni bunitesa pa hala nos atenshon, su aparensha no a atraé nos.

o    E tabata despresiá, bandoná pa tur hende, un hòmber ku konosé doló, ku sa di sufrimentu; ku ta ponebu kita kara pe, despresiá, konsiderá sin balor.

o    Sinembargo ta nos enfermedatnan el a karga i ta nos doló el a soportá, pero nos a mir’é komo hende ku Dios a marka, ku El a kastigá i humiliá.  

o    Pero nan a bor’é pa motibu di nos rebeldia, plèch’é pa motibu di nos piká; kastigu ku el  a pasa a trese pas pa nos; danki na su yaganan nos a haña kura.

o    Nos tur a kana dualu manera karné, kada un riba su mes kaminda, pero Señor a lag’é karga tur nos maldat.

o    El a laga nan maltrat’é i humili’é sin protestá, sin papia ni un  palabra, ketu manera un lamchi hibá matadero, sin habri su boka, manera karné den man di feitadó.

o    Nan a koh’é presu, sentensi’é, kaba lastr’é bai kuné. Ken ta preokupá ainda pa su destino! Nan a rank’é fo’i riba mundu, mat’é pa piká di mi pueblo.

o    Nan a der’é serka malbadonan, su graf tabata meimei di rikunan, ounke e no a kometé ningun maldat ni nunka un mentira no a sali fo’i su boka.  

o    Pero Señor ker a kibr’é, p’esei El a poné sufri. Ya komo el a paga ku su bida pa piká. Lo e tin bida largu i mira su desendientenan. Dios lo uz’é pa realisá su plan! (Is 53:2-10)


Pa reflekshoná:
•    Ku kua nòmber òf titulo pa Hesus den e evangelio di San Marko, bo ta identifiká mas? Kua ta ekspresá mihó bo fe i amor p’É? Di kon?
•    Kua nòmber òf titulo ku nan ta usa awendia pa Hesus abo ta identifiká mas? Kua ta ekspresá mihó bo fe i amor p’É? Di kon?
•    Mirando bo bida di ántes, kua nòmber nobo abo a duna Hesus segun bo fe i amor p’É tabata krese?

Documento y imahen

Documento: E documento aki no tin un upload